Skip to main content

Tržište električne energije

Energetski sistem u Republici Kosovo sastoji se od proizvodnje električne energije, prenosa električne energije, distribucije električne energije, neregulisanih potrošača, kao i potrošača sa pravom univerzalne usluge. Učesnici na tržištu električne energije su takođe snabdevači i trgovci na veliko.

Proizvodnja se uglavnom zasniva na elektranama na lignit (TE A i TE B) i HE Gazivoda koje su u isključivom vlasništvu Republike Kosovo, dok su ostale HE i OIE u privatnom vlasništvu.

KOSTT je jedini operater prenosa i tržišta i 100% je u vlasništvu Skupštine Kosova. Radi sa dve odvojene licence, licencom za rad sistema prenosa i dozvolu za licencom za rad na tržištu. Operator tržišta je odgovoran za organizaciju i razvoj tržišta električne energije, dok je operator sistema prenosa je odgovoran za prenos električne energije, rad i održavanje sistema prenosa i balansiranja sistema.

KEDS je jedini operater distribucije i u privatnom je vlasništvu. Ovaj operater je odgovoran za rad i održavanje sistema distribucije i za upravljanje agregatima priključenim na sistem distribucije.

KESCO je snabdevač koji ima licencu za snabdevanje električnom energijom, uključujući obavezu javne usluge koju je regulator odredio za snabdevanje potrošača sa pravom univerzalne usluge. Pored toga, regulator je odredio i obavezu snabdevača krajnje mogućnosti.

Drugi snabdevači - do sada je licencirano 7 snabdevača električne energije koji su u privatnom vlasništvu, ali još nisu započeli sa komercijalnim radom.

Kosovski elektroenergetski sistem je pre svega dizajniran da proizvodi osnovnu električnu energiju, koja je zasnovana na lignit kao sirovinu, ali ne i za pokrivanje maksimalnih opterećenja i uravnoteženja sistema koji ostaje glavni izazov za sve učesnike u sektoru..

Kosovo ima ugrađene proizvodne kapacitete od 1.431 MW, uključujući i kapacitete proizvodnje od IOE, međutim operativni kapacitet se smatra da je oko 1.099 MW, od čega termoelektrane (TE) sa lignitom čine oko 87.36%, dok ostatak čini HE Gazivode sa 2.91%, vetro-elektrana „Kitka" (Air Energy) sa 2,95% i drugi IOE (hidroelektrane, solarni paneli i vetro-elektrane) sa 6,78%.

Ovi kapaciteti bi, u većini slučajeva, bili dovoljni da pokriju potražnju i izvoz, međutim, zbog starenja elektrana i nedovoljne fleksibilnosti da se prilagode potražnji u različitim periodima, posebno u satima sa vrhuncem potrošnje, nastaje potreba za uvozom ili izvozom da bi se uravnotežio sistem. Uvođenje generatora obnovljivih izvora energije povećava operativni kapacitet proizvodnje, ali u većini slučajeva oni su nepredvidivi i nalaze se u režimu prioritetnog otpremanja, stoga nemaju uticaja na poboljšanje ravnoteže energetskog sistema, a ponekad čak i povećavaju neravnotežu.

Sledeća slika prikazuje proizvodnju, uvoz, izvoz i potražnja za električnom energijom u poslednjih deset godina.

energija